RODITELJI DJECE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU
- Amela Muftić Župan
- 22. ožu 2021.
- 3 min čitanja
Updated: 1. tra 2024.
Postati roditelj iskustvo je koje snažno utječe na cijelu obitelj. Rođenjem djeteta mijenjaju se svakodnevne aktivnosti roditelja, mijenjaju se osjećaji, mišljenje roditelja, a nerijetko se mijenja i cjelokupna slika roditelja o samome sebi i okolini u kojoj živi. Roditelji su odjednom preplavljeni različitim osjećajima koji se često izmjenjuju, pa tako roditelj istovremeno može osjećati neizmjernu sreću, ponos, samoostvarenje, ali i umor, napor i gubitak osjećaja samoostvarenja u nekim područjima, što ponekad za roditelja može biti vrlo zbunjujuće.

Svaka promjena u čovjekovom životu, bila ona pozitivna ili negativna, predstavlja određeni stres za pojedinca, pa tako i samo rođenje djeteta predstavlja svojevrstan stres, a jedan od najvećih stresora za jednu obitelj je rođenje djeteta s teškoćama u razvoju. Često se tada kao prva reakcija na samu spoznaju da dijete ima određenih teškoća javljaju emocije poput ljutnje, straha, zbunjenosti i neprihvaćanja novonastale situacije, što su sasvim normalni osjećaji u početnoj fazi privikavanja na situaciju. Nakon nekog vremena, roditelji prihvaćaju novonastalu situaciju te se okreću pomaganju djetetu i istraživanju što još mogu učiniti kako bi pomogli djetetovu razvoju. Na to kako će se roditelji dalje nositi s odgajanjem djeteta s teškoćama u razvoju, utječu brojni drugi faktori kao što su socijalni, politički i ekonomski uvjeti u zemlji u kojoj roditelji žive, očekivanja od okoline i od samih sebe, neka obilježja ličnosti roditelja koja utječu na sposobnost nošenja roditelja sa stresom, znanje o djetetovom razvoju, te socijalna podrška. Čini se da je socijalna podrška faktor koji ima vrlo važnu ulogu u nošenju roditelja sa stresom, a ona može uključivati podršku bračnog partnera i ostatka obitelji, podršku institucija, podršku okoline u kojoj obitelj živi i sl. Promatrajući socijalnu podršku i njenu povezanost s roditeljskom kompetentnošću može se zaključiti kako socijalna podrška usmjerena na potrebe roditelja, ali i drugih članova obitelji jača roditeljski doživljaj vlastite kompetentnosti u roditeljstvu, što je direktno ili indirektno povezano s unaprjeđenjem razvoja djeteta i reduciranjem problemskog ponašanja (Keen i sur., 2010.). Menendez (1996.) smatra da je socijalna podrška povezana s osjećajem zadovoljstva u ispunjavanju roditeljske uloge. Rezultat njenog istraživanja pokazuje kako za uspješno i kompetentno roditeljstvo muškarci i žene trebaju socijalnu podršku koja je dostupna i koju procjenjuju korisnom, kao što su primjerice razgovor o razvojnim fazama djece, podrška bračnog partnera i dostupna materijalna davanja. Socijalna podrška, koju roditelji djece s teškoćama u razvoju pružaju jedni drugima također je bitna, jer upravo kroz razgovore o svojim iskustvima roditelji imaju priliku naučiti o roditeljstvu i podijeliti svoja razmišljanja, što im u konačnici daje osjećaj sigurnosti, ohrabrenja i uspjeha (Almand, 2004.). Iz navedenog možemo zaključiti kako su do sada provedena brojna istraživanja koja ispituju kako odgajanje djeteta s teškoćama u razvoju utječe na život samih roditelja. U većini istraživanja, pružaju se jasne smjernice za smanjenje roditeljskog stresa, povećanje kvalitete života roditelja i djece, povećanje osjećaja roditeljske kompetentnosti i sl., no čini se da još uvijek ostaje puno prostora za provođenje navedenih smjernica kako bi se život roditelja djece s teškoćama u razvoju donekle olakšao.
U psihološko-edukativnom centru Anukampa, kroz individualno psihološko savjetovanje, roditelji mogu dobiti podršku, suosjećanje, osnaživanje te brojne savjete i tehnike koje im mogu pomoći u odgoju djece na uvažavajući i poštujući način koji ne narušava već učvršćuje odnos djeteta i roditelja.
Autor: Amela Muftić Župan, psiholog i KBT terapeut u superviziji POPIS KORIŠTENE LITERATURE: Almand, C. S. (2004.), Parenting daily hassles of children with disabilities: relationships to maternal effi cacy, maternal satisfaction, and social support. Doctoral dissertation, The University of Georgia.
Keen, D., Couzens, D., Muspratt, S., Rodger, S. (2010.), The effects of a parent - focused intervention for children with a recent diagnosis of autism spectrum disorder on parenting stress and competence. Research in Autism Spectrum Disorders, 4(2), 229-241.
Menendez, S. (1996.), Social Support and Parent’s Satisfaction during the Transition to Parenthood. Paper presented at the Biennial Meeting of the International Society for the Study of Behavioural Development, Quebec, Canada.
Comentarios