Što je TOVA procjena?
TOVA je računalni test koji se koristi za procjenu različitih varijabli pažnje, osobito održavanja pažnje, impulzivnosti, brzine reagiranja i dosljednosti u odgovaranju. Tijekom testa osoba reagira na određene podražaje prikazane na ekranu, dok se pritom precizno bilježe njezine reakcije, propusti, pogreške i vrijeme odgovora. Na taj način dobivaju se objektivni podaci o načinu na koji osoba održava pažnju, kontrolira impulzivne reakcije i reagira kroz vrijeme. TOVA ne služi kao samostalni test za dijagnosticiranje ADHD-a. ADHD se ne može potvrditi niti isključiti samo na temelju TOVA testa. Rezultati TOVA procjene trebaju se tumačiti u kontekstu šire psihološke procjene, razgovora s roditeljima ili osobom koja dolazi na procjenu, razvojne anamneze, upitnika, školskog ili radnog funkcioniranja te drugih relevantnih podataka.
Kome je namijenjena TOVA procjena?
TOVA procjena može biti namijenjena djeci, adolescentima i odraslima kod kojih postoji potreba za boljim razumijevanjem pažnje, koncentracije, impulzivnosti i samoregulacije.
Može biti korisna kada:
– postoji sumnja na teškoće pažnje ili ADHD
– osoba teško održava koncentraciju kroz dulje vrijeme
– dijete ili adolescent često djeluje rastreseno, impulzivno ili nedosljedno u radu
– postoje teškoće u školskom, akademskom ili radnom funkcioniranju
– roditelji, škola ili stručnjaci trebaju dodatne informacije o načinu funkcioniranja pažnje
– je potrebno dopuniti opsežnu psihološku procjenu dodatnim objektivnim pokazateljima pažnje
– se želi dobiti bolji uvid u brzinu reagiranja, stabilnost pažnje i kontrolu impulsa
Kod djece se TOVA najčešće koristi kao dio šire psihološke procjene, osobito kada postoji pitanje teškoća pažnje, hiperaktivnosti, impulzivnosti, školskog funkcioniranja ili samoregulacije. Kod odraslih može biti korisna kada osoba primjećuje dugotrajne teškoće koncentracije, organizacije, održavanja fokusa, odgađanja obaveza, mentalnog zamaranja ili impulzivnog reagiranja.
Kako izgleda TOVA procjena?
TOVA procjena provodi se računalno, u kontroliranim uvjetima i prema standardiziranoj proceduri.
1. Kratki uvodni razgovor
Prije testiranja provodi se kraći razgovor o razlogu dolaska, aktualnim teškoćama, dobi osobe, školskom ili radnom funkcioniranju te okolnostima koje mogu utjecati na rezultat testiranja. Kod djece se razgovor najčešće provodi s roditeljem, a prema potrebi se uzimaju u obzir i podaci iz škole ili prethodne dokumentacije.
2. Upute i probni zadaci
Osobi se objašnjava što će raditi tijekom testa. Prije početka glavnog dijela provode se kratke upute i probni zadaci kako bi se osoba upoznala s načinom rada. Važno je da osoba razumije zadatak i da testiranje započne u uvjetima koji omogućuju što pouzdaniji rezultat.
3. Računalno testiranje
Tijekom testiranja osoba prati podražaje na ekranu i reagira prema zadanim uputama. Test je jednostavan po obliku, ali zahtijeva održavanje pažnje, kontrolu reakcija i dosljednost kroz vrijeme. Tijekom testa bilježe se različiti pokazatelji, primjerice propusti u reagiranju, impulzivne reakcije, brzina odgovora, varijabilnost odgovora i promjene u izvedbi tijekom vremena.
4. Obrada i interpretacija rezultata
Nakon testiranja rezultati se obrađuju i tumače stručno, uzimajući u obzir dob osobe, razlog dolaska, ponašanje tijekom testiranja i druge dostupne podatke. Rezultati TOVA testa ne tumače se izolirano. Povišeni ili odstupajući rezultati mogu upućivati na teškoće pažnje ili samoregulacije, ali ne znače sami po sebi da osoba ima ADHD. Isto tako, uredan rezultat ne isključuje u potpunosti mogućnost teškoća pažnje u svakodnevnom životu.
Važno: TOVA nije samostalna dijagnoza ADHD-a
Iako se TOVA često koristi u procjeni pažnje i može biti korisna kada postoji sumnja na ADHD, ona sama po sebi nije dovoljna za postavljanje dijagnoze. ADHD je složen neurorazvojni poremećaj koji se procjenjuje na temelju više izvora informacija: razvojne anamneze, razgovora s roditeljima ili odraslom osobom, podataka o funkcioniranju u različitim okruženjima, standardiziranih upitnika, psiholoških testova, opažanja i kliničke procjene. Zbog toga TOVA rezultat treba promatrati kao jedan važan dio šire procjene, a ne kao jedini dokaz za postojanje ili nepostojanje ADHD-a.
