Depresivnost u odrasloj dobi

Depresija je jedan od najčešćih psihičkih poremećaja današnjice, a istovremeno jedan od najčešće pogrešno shvaćenih. Mnogi ljudi vjeruju da se radi samo o prolaznoj tuzi ili lošem razdoblju u životu, no depresija je mnogo više od toga. Ona zahvaća način na koji osoba razmišlja, osjeća, doživljava sebe i svijet oko sebe te utječe na svakodnevno funkcioniranje. Osoba često gubi energiju, motivaciju i interes za aktivnosti koje su joj nekada pričinjavale zadovoljstvo, a i najjednostavniji svakodnevni zadaci mogu postati izrazito zahtjevni. Depresija nije znak slabosti niti nedostatka volje, već zdravstveni poremećaj koji se može uspješno liječiti odgovarajućom stručnom pomoći.

Kako prepoznati depresiju?

Depresija se može razvijati postupno pa osoba često ni sama ne primijeti kada su se simptomi počeli pojavljivati. Osim trajno sniženog raspoloženja, česti su gubitak interesa za aktivnosti koje su prije bile ugodne, izražen umor, manjak energije, poteškoće s koncentracijom i donošenjem odluka, osjećaj bezvrijednosti ili pretjerane krivnje te pesimističan pogled na budućnost. Mogu se javiti promjene apetita, tjelesne težine i spavanja, povlačenje iz društvenih odnosa te smanjena motivacija za svakodnevne obveze. Kod težih oblika depresije mogu se pojaviti i misli o smrti ili samoubojstvu, zbog čega je važno što prije potražiti stručnu pomoć.

Zašto nastaje depresija?

Depresija gotovo nikada nema samo jedan uzrok, nego nastaje djelovanjem više različitih bioloških, psiholoških i socijalnih čimbenika. Veći rizik imaju osobe koje imaju genetsku sklonost depresiji, koje su doživjele traumatska iskustva ili dugotrajno izlaganje stresu, koje boluju od kroničnih tjelesnih bolesti ili prolaze kroz velike životne promjene i gubitke. Važnu ulogu imaju i obrasci razmišljanja. Kod depresije se često razvijaju trajno negativne procjene vlastite vrijednosti, osjećaj bespomoćnosti i uvjerenje da se situacija ne može promijeniti. Takav način razmišljanja dodatno održava depresivne simptome i otežava oporavak, zbog čega je upravo promjena tih obrazaca jedan od važnih ciljeva psihološkog liječenja.

Depresija utječe i na tijelo

Depresija nije samo emocionalni poremećaj nego utječe na cijeli organizam. Mnoge osobe najprije primijete stalni umor, iscrpljenost, glavobolje, bolove u mišićima, probavne smetnje ili osjećaj težine u tijelu, iako liječničke pretrage često ne pokažu jasan tjelesni uzrok. Istovremeno se mogu javiti poteškoće s pažnjom, pamćenjem i planiranjem, zbog čega posao, učenje ili obiteljske obveze postaju znatno zahtjevniji nego prije. Upravo zato depresija može značajno narušiti kvalitetu života čak i kada osoba izvana djeluje potpuno funkcionalno.

Kada je važno potražiti stručnu pomoć?

Ako simptomi traju dulje od dva tjedna, postupno se pogoršavaju ili počinju ometati posao, obiteljski život i svakodnevno funkcioniranje, preporučuje se javiti psihologu, psihijatru ili drugom stručnjaku za mentalno zdravlje. Rano prepoznavanje i liječenje povećavaju vjerojatnost uspješnog oporavka i smanjuju mogućnost da depresija postane dugotrajna ili da se ponovno javlja. Posebno je važno odmah potražiti pomoć ako se pojave misli o samoozljeđivanju, osjećaj da život više nema smisla ili osjećaj da osoba više ne može brinuti o vlastitoj sigurnosti.

Kako se depresija liječi?

Suvremene znanstvene smjernice pokazuju da se liječenje depresije uvijek prilagođava težini simptoma i potrebama pojedine osobe. Najviše dokaza o učinkovitosti imaju kognitivno-bihevioralna terapija, interpersonalna psihoterapija, bihevioralna aktivacija te antidepresivni lijekovi, osobito kod umjerene i teške depresije. Kod velikog broja osoba najbolji rezultati postižu se kombinacijom psihoterapije i farmakološkog liječenja. Redovita tjelesna aktivnost, kvalitetan san, smanjenje kroničnog stresa i održavanje svakodnevnih aktivnosti također značajno doprinose oporavku, ali se kod izraženije depresije preporučuju kao dio cjelovitog liječenja, a ne kao jedina metoda.

Posljednjih godina sve se više istražuju i metode biofeedbacka, posebno HRV biofeedbacku liječenju depresije. Sve više znanstvenih dokaza pokazuje da biofeedback može pomoći u smanjenju fiziološkog stresa, poboljšanju regulacije autonomnog živčanog sustava i ublažavanju simptoma koji često prate depresiju, zbog čega se smatra korisnom dopunom standardnom liječenju.

U Psihološko-edukativnom centru Anukampa provodimo kognitivno-bihevioralnu terapiju, koja se ubraja među najučinkovitije psihološke metode liječenja depresije. Kada postoji stručna indikacija, terapijski plan može se nadopuniti biofeedbackom. Svaki plan liječenja prilagođava se individualnim potrebama osobe kako bi se postigli što kvalitetniji i dugotrajniji rezultati.

Literatura

American Psychiatric Association. (2022). Practice Guideline for the Treatment of Patients with Major Depressive Disorder (4th ed.).

Beck, J. S. (2021). Cognitive Behavior Therapy: Basics and Beyond (3rd ed.). Guilford Press.

National Institute for Health and Care Excellence (NICE). (2022). Depression in adults: Treatment and management (NG222).

American Psychological Association. (2019). Clinical Practice Guideline for the Treatment of Depression Across Three Age Cohorts.

World Health Organization. (2023). Depressive disorder (depression).

Cuijpers, P., Karyotaki, E., Reijnders, M., & Purgato, M. (2023). Psychotherapies for depression. World Psychiatry.

Marx, A. M., et al. (2023). Heart rate variability biofeedback in major depressive disorder: A systematic review and meta-analysis. Neuroscience & Biobehavioral Reviews.

Mehler, D. M. A., & Kording, K. P. (2024). Neurofeedback for depression: Current evidence, limitations and future directions. Neuroscience & Biobehavioral Reviews.